MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD I NJEGOVA NADLEŽNOST NA TERITORIJI UKRAJINE I RUSKE FEDERACIJE

Apstrakt

U ovom radu, iako iz njegovog naslova proizilazi da ćemo se baviti isključivo mjesnom nadležnošću, pažnju ćemo morati usmjeriti na još nekoliko pitanja. Prvi razlog za to je što u ovoj situaciji postoje mnogobrojne specifičnosti kojima treba da se pozabavimo u cilju boljeg razumijevanja okolnosti koje su prethodile sukobu u Ukrajini. Pažnju treba usmjeriti i na viševjekovni odnos dvije slovenske države, okolnosti u kojima je osnovan Međunarodni krivični sud, kao i raniji privremeni i internacionalizovani sudovi, zatim pristupanje Ruske Federacije Rimskom statutu, ali ne i njegovoj ratifikaciji, te povlačenju potpisa i posljedicama koje to nosi, budući da je Rusija stalna članica Savjeta bezbjednosti. Dalje, fokus je na definisanju elemenata krivičnog djela agresija u okviru Rimskog statuta i zakonodavstva Ukrajine, te davanju posebne izjave od strane Ukrajine iz novembra 2013. godine, čime je prihvatila nadležnost Međunarodnog krivičnog suda na svojoj teritoriji za sve slučajeve koji proizađu iz nastale situacije i obnovila je 2014. godine na neodređen period. Bitno je pomenuti i dešavanja u Belgorodskoj oblasti i pitanje imuniteta u skladu sa članom 98 Rimskog statuta i izdanim nalogom za hapšenje predsjednika Ruske Federacije.